Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Režim štiti nalogodavca * Danilović predsjednik, Lekić ne priznaje * BDZ spreman za savez sa opozicijom * Za pola godine zaplijenjene dvije i po tone droge * Obama omanuo, Tramp ništa bolji * Desant na Dnevnik * Jedinica iz vladanja
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 28-08-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
DRAGAN KRAPOVIĆ, GRADONAČELNIK BUDVE:
Nema potrebe za takvim radikalnim potezima, kao što je skraćenje mandata vlasti. Naravno, ostavljam svima da biraju svoj politički put i svaki drugi.

Vic Dana :)

Uciteljica pita:
- Djeco, ko zna da mi objasni kako funkcioniše država?
Javlja se Perica:
- Država je kao prekookeanski brod. Kapetan je premijer, a posada su ministri i oni vode taj brod kroz talase i oluje i sve druge nedaće...
Učiteljica:
- A narod?
Perica odgovara:
- Pa putnici su narod!
Učiteljica nastavlja:
- A šta rade putnici?
A Perica će kao iz topa:
- Pa povraćaju!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2017-08-27 VODEĆI SVJETSKI STRUČNJAK U ELEKTROENERGETICI, PROFESOR DOKTOR VLADIMIR TERZIJA ZA „DAN”
Terzija U Jugoslaviji smo imali odlično obrazovanje Mi koji smo sa prostora bivše Jugoslavije imamo pokretačku snagu kakvu nemaju baš sve nacije, smatra profesor Terzija Današnji elektroenergetski sistem je zasnovan na principima koje je Nikola Tesla ustanovio, kaže Terzija
Dan - novi portal
Pro­fe­sor dok­tor Vla­di­mir Ter­zi­ja je­dan je od naj­i­stak­nu­ti­jih na­uč­ni­ka sa ovih pro­sto­ra ko­ji bo­ga­tu ka­ri­je­ru gra­di u ino­stran­stvu. Vo­de­ći je svjet­ski struč­njak iz obla­sti elek­tro-ener­get­skih si­ste­ma, re­dov­ni pro­fe­sor Uni­ver­zi­te­ta u Man­če­ste­ru, go­stu­ju­ći pro­fe­sor na ki­ne­skom Šang­don uni­ver­zi­te­tu, be­o­grad­skom Elek­tro­teh­nič­kom fa­kul­te­tu, glav­ni ured­nik naj­u­ti­caj­ni­jeg svjet­skog na­uč­nog ča­so­pi­sa ko­ji se ba­vi elek­tro­e­ner­ge­ti­kom. Sa pro­fe­so­rom Ter­zi­jom raz­go­va­ra­li smo to­kom lje­to­va­nja u Tiv­tu, na Pon­ti Se­lja­no­va kod nje­go­vog bli­skog pri­ja­te­lja i men­to­ra pro­fe­so­ra dok­to­ra Velj­ka Mi­lu­ti­no­vi­ća, re­dov­nog pro­fe­so­ra be­o­grad­skog ETF. Dr Ter­zi­ja is­ti­če da kad god je u pri­li­ci ra­do bo­ra­vi u Be­o­gra­du i u Cr­noj Go­ri za ko­ju ga ve­žu li­je­pe uspo­me­ne.
– Ve­zu­ju me uspo­me­ne na kon­tak­te sa mo­jim dra­gim ko­le­ga­ma sa Ele­tro­teh­nič­kog fa­kul­te­ta iz Pod­go­ri­ce, kao i one ko­je no­sim kao ho­bi mu­zi­čar ko­ji je ov­dje do­la­zio i pro­vo­dio vrije­me svi­ra­ju­ći raz­li­či­tu vr­stu mu­zi­ke. Na­rav­no, i pre­div­na oba­la Ja­dra­na i ovog di­je­la Bal­ka­na. Elek­tro­e­ner­ge­ti­ka je da­nas iz­u­zet­no bit­na. Oči­gled­no da svi ovi tu­ri­sti oče­ku­ju da ka­da pri­ti­snu dug­me stru­je uvi­jek ima. E to je mo­ja du­žnost i mo­ja pro­fe­si­ja. Sve je kre­nu­lo sa ETF u Be­o­gra­du gdje sam za­vr­šio osnov­ne, ma­gi­star­ske stu­di­je, dok­to­rat i na­kon to­ga po­stao do­cent. Mo­ja glav­na za­du­že­nja bi­la su ve­za­na za ne­ke ta­da no­vi­je te­me, jed­na od njih je bi­la kva­li­tet elek­trič­ne ener­gi­je, ali ono što sam vo­lio je uvo­đe­nje dru­gih teh­nič­kih di­sci­pli­na u kla­sič­nu ener­ge­ti­ku. Kla­sič­nu ener­ge­ti­ku mo­že­mo da shva­ti­mo kao do­sad­nu, me­đu­tim, ka­da se uđe u nje­nu du­blju su­šti­nu kla­sič­na ener­ge­ti­ka ima svo­ju iz­u­zet­nu kom­plek­snost. Ta­da sam se ba­vio pri­mje­nom me­to­da di­gi­tal­ne ob­ra­de sig­na­la, ali ni­je me to­li­ko za­ni­ma­la mo­bil­na te­le­fo­ni­ja ko­li­ko ono što nam je osta­vio Ni­ko­la Te­sla – ka­ko pro­iz­ve­sti kva­li­tet­nu elek­trič­nu ener­gi­ju, ka­ko je pre­ni­je­ti i ka­ko je efi­ka­sno upo­tre­bi­ti – pri­ča Ter­zi­ja u raz­go­vo­ru za „Dan”.
Kao sti­pen­di­stu Hum­bol­to­ve fon­da­ci­je, na­uč­ni put je Ter­zi­ju iz Be­o­gra­da od­veo na Uni­ver­zi­tet Sar­bri­ken u Nje­mač­koj na ko­me se ba­vio si­ste­mom za­šti­te elek­tro­e­ner­get­skih si­ste­ma. Uni­ver­zi­tet­sku ka­ri­je­ru na­krat­ko za­mje­nju­je is­tra­ži­vač­kim an­ga­žma­nom u in­du­stri­ji, pa je šest go­di­na pro­veo u kom­pa­ni­ji „Asea brown bo­ve­ri” u Di­zel­dor­fu. Že­lja da se vra­ti po­slu pre­da­va­ča i na­uč­nog is­tra­ži­va­ča od­ve­la ga je po­sli­je sve­ga na Uni­ver­zi­tet u Man­če­ste­ru ko­ji je na po­lju ener­ge­ti­ke li­der svjet­skih raz­mje­ra. Od ta­da je dr Vla­di­mir Ter­zi­ja re­dov­ni pro­fe­sor u Man­če­ste­ru, go­stu­ju­ći pro­fe­sor na fa­kul­te­ti­ma u Ki­ni i od­ne­dav­no i u Be­gra­du.
– Re­dov­ni sam pro­fe­sor, ali se isto­vre­me­no ba­vim i ve­o­ma za­ni­mlji­vim is­tra­ži­vač­kim pro­jek­ti­ma. Ta po­zi­ci­ja mi je otvo­ri­la broj­ne mo­guć­no­sti. Mi ko­ji smo sa pro­sto­ra biv­še Ju­go­sla­vi­je ima­mo po­kre­tač­ku sna­gu ka­kvu ne­ma­ju baš sve na­ci­je. U biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji ima­li smo fan­ta­stič­no obra­zo­va­nje, ali i slo­bo­du da se igra­mo na uli­ci, tr­či­mo po po­lji­ma. To otva­ra vi­di­ke i in­spi­ri­še na in­te­re­san­tan na­čin. Naš na­rod ko­ji se oti­snuo u ino­stran­stvo je vr­lo če­sto uspje­šan. Či­nom od­la­ska iz ze­mlje, ipak sam ostao ko­ri­je­ni­ma ve­zan za ovo pod­ruč­je. Osta­le su ve­ze sa ETF u Be­o­gra­du, Za­gre­bu i u Sa­ra­je­vu. Od­ne­dav­no sam po­stao i go­stu­ju­ći pro­fe­sor Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du i po­seb­no me ra­du­je što sam na sa­stan­ci­ma sa ko­le­ga­ma naj­sta­ri­ji iako sam u pe­de­se­tim go­di­na­ma – ka­že Ter­zi­ja.
Pro­fe­sor Vla­di­mir Ter­zi­ja sve svo­je pre­zen­ta­ci­je stu­den­ti­ma po­či­nje fo­to­gra­fi­jom Ni­ko­le Te­sle u srp­skoj na­rod­noj no­šnji.
– Da­na­šnji elek­tro­e­ner­get­ski si­stem je za­sno­van na prin­ci­pi­ma ko­je je on lič­no za­sno­vao. Je­dan od mo­jih re­no­mi­ra­nih ko­le­ga sa Im­pe­ri­al ko­le­dža ka­da go­vo­ri o lju­di­ma ko­ji su do­pri­ni­je­li elek­tro­e­ner­ge­ti­ci da­nas pr­vo po­mi­nje Ni­ko­lu Te­slu, sli­je­di ogrom­na pa­u­za pa sle­de­će ime. Ni­ko­la Te­sla je fan­ta­stič­na in­spi­ra­ci­ja za me­ne lič­no. Nje­go­vo ime je ve­za­no za mag­net­sku in­duk­ci­ju – je­di­ni­ca mag­net­ske in­duk­ci­je no­si nje­go­vo ime. Je­dan te­sla je u stva­ri ogrom­na je­di­ni­ca, ne­ma­mo ta­kve mag­ne­te u do­ma­ćin­stvu. Ima­mo, mo­žda, de­set hi­lja­da pu­ta ma­nje mag­ne­te ko­je sre­će­mo u na­šoj oko­li­ni. In­te­re­sant­no je da te­sla ni­je mo­gla da bu­de ma­la je­di­ni­ca već ogro­man mag­net. Prin­ci­pi ra­da elek­tro­e­ner­get­skog si­ste­ma, ne­če­ga što se na­zi­va kri­tič­na in­fra­struk­tu­ra bez ko­je ne­ma mo­der­nog ži­vo­ta, za­sno­va­ni su na ono­me što je ura­dio Ni­ko­la Te­sla – is­ti­če pro­fe­sor Ter­zi­ja.
Do­dao je da mi da­nas ži­vi­mo u eri pro­cva­ta ener­ge­ti­ke.
– Mo­der­na ci­vi­li­za­ci­ja je shva­ti­la da je kva­li­tet va­zdu­ha ko­ji udi­še­mo ne­što iz­u­zet­no zna­čaj­no, a sa dru­ge stra­ne ne­ma­mo ne­is­crp­ne za­li­he kla­sič­nih ener­ge­na­ta kao što je re­ci­mo ugalj. Za­to se osla­nja­mo na ona rje­še­nja ka­kva su vje­tro­ge­ne­ra­to­ri, so­lar­na ener­gi­ja, ener­gi­ja ta­la­sa i osta­li ob­no­vlji­vi iz­vo­ri elek­trič­ne ener­gi­je. Da bi se iz­vr­ši­la in­te­gra­ci­ja ta­kvih ob­no­vlji­vih iz­vo­ra elek­trič­ne ener­gi­je, da bi se po­ve­ća­la efi­ka­snost i sta­bil­nost ra­da ve­li­kih elek­tro­e­ner­get­skih si­ste­ma mo­ra­ju da se ulo­že ogrom­ne mje­re sa gle­di­šta pro­iz­vod­nje no­vih teh­nič­kih ure­đa­ja i sa gle­di­šta for­mi­ra­nja ta­kvih rje­še­nja ko­ji će tu in­te­gra­ci­ju na­pra­vi­ti jed­no­stav­nom, ka­ko bi elek­tro­e­ner­get­ski si­stem fun­ci­o­ni­sao bes­pre­kor­no i bez pre­ki­da – ka­že pro­fe­sor Ter­zi­ja.
Ob­ja­šnja­va da je in­te­gra­ci­ja ob­no­vlji­vih si­ste­ma elek­trič­ne ener­gi­je je­dan od pro­ce­sa ko­ji se sa­da de­ša­va i to je svo­je­vr­sni po­kre­tač mo­der­ne ci­vi­li­za­ci­je. Pre­ma nje­go­vim ri­je­či­ma, elek­tro­e­ner­get­ska in­fra­struk­tu­ra u Evro­pi ko­ja je gra­đe­na pe­de­se­tih go­di­na sa hi­dro, ter­mo i nu­kle­ar­nim elek­tra­na­ma, po­sta­la je sta­ra.
– To su di­no­sa­u­ru­si ko­ji pre­ži­vlja­va­ju i ra­de pri­lič­no so­lid­no. Me­đu­tim, po­sto­ji po­tre­ba da se oni za­mi­je­ne. U Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji vri­jed­nost in­ve­sti­ci­ja u tu mo­der­nu in­fra­struk­tu­ru pre­va­zi­la­zi vri­jed­nost po­sto­je­ćih elek­tro­e­ner­get­skih si­ste­ma. To zna­či ga­še­nje ne­kih nu­kle­ar­ki i gra­đe­nje no­vih, to su pro­ce­si od ne­kih 25 go­di­na. Ula­ga­nja su ogrom­na, ti­ču se ugo­vo­ra dr­ža­va na naj­vi­šem ni­vou i to je ne­što što ima ve­ze sa ključ­nom stra­te­gi­jom raz­vo­ja jed­ne dr­ža­ve – is­ta­kao je Ter­zi­ja.
On na­vo­di da je u svi­je­tu u to­ku pro­ces iz­grad­nje no­vih elek­tro­e­ner­get­skih si­ste­ma ko­ji će slu­ži­ti na­red­nih 50 go­di­na.ŽELj­KO KOM­NE­NO­VIĆ


Tim­ski do no­vih pi­ta­nja i od­go­vo­ra

Dr Vla­di­mir Ter­zi­ja ka­že da je rad mo­der­nog pro­fe­so­ra da­nas ve­zan za for­mu­li­sa­nje ključ­nih pi­ta­nja na ko­ja tre­ba do­ni­je­ti od­go­vo­re. Ti ko­ji do­no­se od­go­vo­re su dok­to­ran­ti, stu­den­ti, ma­gi­stran­ti, a ulo­ga pro­fe­so­ra je da vo­di tim ko­ji tre­ba da do­đe do od­go­vo­ra.
– Mo­der­ni pro­fe­sor tre­ba da je u sta­nju da de­fi­ni­še pi­ta­nja i da vo­di tim ko­ji od­go­va­ra na ta pi­ta­nja. Tre­ba da raz­go­va­ra sa dru­gi­ma, pu­tu­je ši­rom svi­je­ta, di­je­li is­ku­stvo sa osta­lim ko­le­ga­ma. To je raz­log za­što sam išao i u Nje­mač­ku i u En­gle­sku, če­sto sam i u Ame­ri­ci. Do­sta vre­me­na go­di­šnje pro­ve­dem na ki­ne­skim un­ver­zi­te­ti­ma gdje sam isto go­stu­ju­ći pro­fe­sor i gdje, ta­ko­đe, imam svo­je is­tra­ži­vač­ke ti­mo­ve. U si­ner­gi­ji tih ti­mo­va iz Be­o­gra­da i biv­še Ju­go­sla­vi­je, Nje­mač­ke, Ve­li­ke Bri­ta­ni­je i Ki­ne tim­ski se do­la­zi do fan­ta­stič­nih, no­vih pi­ta­nja i od­go­vo­ra – do­dao je Ter­zi­ja.


Glav­ni ured­nik vo­de­ćeg ča­so­pi­sa

Pro­fe­sor Ter­zi­ja je i glav­ni ured­nik vo­de­ćeg na­uč­nog ča­so­pi­sa iz obla­sti elek­tro­e­ner­get­skih si­ste­ma, „In­ter­na­ti­o­nal Jo­ur­nal of Elec­tri­cal Po­wer & Energy Systems”, či­ji je iz­da­vač „El­se­vi­er” ko­ji ima pre­ko 2.500 raz­li­či­tih ča­so­pi­sa.
– Kao glav­ni ured­nik sto­jim iz­me­đu onih ko­ji se ba­ve na­uč­nim ra­dom, pi­šu ra­do­ve i ša­lju ih, a moj re­dak­cij­ski od­bor pro­cje­nju­je je li to što nam je do­sta­vlje­no do­bro ili ni­je. Po­red pro­cje­ne, naš za­da­tak je da rad do­dat­no una­pri­je­di­mo i da či­ta­lač­koj pu­bli­ci obez­bi­je­di­mo do­bar čla­nak. U tom smi­slu do­la­zi do tač­ke gdje je moj rad kao pro­fe­so­ra bli­zak no­vi­nar­skom. To mi je ve­li­ko za­do­volj­stvo i ovo što sam pri­čao imao sam u vi­du da ka­žem ne­što za­ni­mlji­vo za va­še či­ta­o­ce – na­gla­sio je Ter­zi­ja.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"